
Irska – pedeset nijansi zelene!
Smaragdno ostrvo, na kojem se sa uživanjem kazuju priče iz davnina, igra, pije dobro pivo i vjeruje u vilenjake… Gdje se dolazi zbog nestvarno lijepe prirode, brojnih jezera, uređenih sela, srednjevjekovnih gradova, napuštenih ali i očuvanih dvoraca, spektakularne obale atlantskog puta od 2.500 km kroz plaže, litice, svetionike, festivale i razne događaje koji zajedno pružaju priliku da spoznate kulturu Iraca, uvijek druželjubljivih i spremni da pomognu, jer Irac je zadovoljan, kada su i drugi oko njega srećni!

Republika Irska, odnosno “Eire” na irskom jeziku, čini pet šestina istoimenog ostrva na obali sjeverozapadne Evrope, odnosno 26 okruga. Jednu šestinu čini Sjeverna Irska, koja pripada Ujedinjenom kraljevstvu sa svojih 6 okruga.
Ostrvo je bilo cijelo sve do početka 20. vijeka, ali želja za osamostaljenjem od Engleske se javlja još i ranije, uslijed sukoba koji nastaju između dva pravca u rimokatoličkoj crkvi – Engleske krune s jedne strane koja je imala protestantske monarhe, i Iraca koji su bili katolici, s time što Irci nisu priznavali monarhe protestante. Ovo je opširna istorijska tema, ali u kratkim crtama – Britanija je u želji da smanji sukobe oduzimala zemlju od katoličkih Iraca i davala je Škotima i Englezima protestantima. Manji otpor je jedino bio kod dijela stanovnika na sjeveru ostrva, gdje je danas Sjeverna Irska i u kojoj preovladavaju protestanti. Ali, sukobi su nastavljeni širom zemlje, što je i dovelo na kraju do građanskog rata 1922. godine kada je proglašena Slobodna Republika Irska i Sjeverna Irska jer u okruzima S. Irske je bilo katolika koji nisu htjeli biti u dijelu nove države. Unutrašnji sukobi su nakon II sv. rata nastavljeni, i uslijedio je težak period od šezdesetih do devedesetih godina, u kojem su bile aktivne brojne terorističke grupe. Srećom, stabilizacija odnosa se javlja od 90-tih godina, kasnije i značajnije početkom 21. vijeka ulaskom u EU, a sada se izlaskom Ujedinjenog kraljevstva iz EU javlja i mogućnost ujedinjenja dvije države kako bi ostali u EU zajedno. Nadamo se svakako da će do ovoga jednog dana i doći.

Irska broji oko 5 miliona stanovnika, sa periferijom u glavnom gradu Dablinu živi oko trećina, i jedna je od država koja ima najveći broj emigranata u svijetu u odnosu na broj stanovnika (procjena je oko 80 miliona Iraca da živi širom svijeta). Ovako veliki broj emigranata posljedica je turbulentne istorije, perioda Velike gladi i ekonomskih problema. Ali danas, Irska je moderna, tehnološki i ekonomski razvijena zemlja, sa odličnim životnim standardnom i jednim od najvećih BDP u Evropi.
Povezanost Crne Gore sa Irskom, preko direktne linije za Dablin nas je inspirisala da podijelimo zanimljivosti o ovoj državi sa vama. Za putovanje jeste potrebna viza, ali se lako može pribaviti u konzulatu Irske u Beogradu. Maj i Septembar su najbolji mjeseci za putovanje, kako zbog cijena tako i zbog nešto sušnijeg perioda u odnosu na ostale mjesece. Dobro je izbjegavati i velike događaje i praznike koji dižu cijene smještaja, a kompletnu listu većih dešavanja tokom cijele godine možete pogledati ovdje.
Dablin
Po prvom upoznavaju sa Irskom, vidjećete da su nazivi ispisani na irskom i engleskom jeziku. Irci se trude nastaviti učenje maternjeg Gejlskog jezika koji je predmet i u školama, ali se zapravo ovim jezikom služi svega 11% stanovništva i najvše se priča u ruralnim predjelima. Tako ime grada Dablina iz irskog jezika, znači “crna bara” ili “crno jezero”, i leži na ušću rijeke Lifi u Irsko more. Rijeka dijeli grad na južni i sjeverni dio, a turističke lokacije su uglavnom u južnom dijelu. Dublin se može obići pješke, dugim istraživačkim šetnjama.

Dablinski zamak, koji je podignut 1230. godine, na mjestu danske vikingške trđave iz 930. godine, glavna je turistička atrakcija grada i jedno od gradskih i državnih simbola, jer se u njemu održavaju inauguracije predsjednika. U prošlosti je bio u funkciji tvrđave, suda ali i zatvora i mjesto izvršavanja smrtnih kazni.
U blizini se nalazi Crkva Hrista, koja je jedna od najvećih vjerskih atrakcija u Irskoj i okuplja vjernike preko 1000 godina, a poznata je po kapeli gdje se čuva balzamovano srce Sv. Lorenca O’Toole. Nedaleko od ove crkve, gradom dominira Katedrala Sv. Patrika iz 1220. godine koja je takođe vrijedna posjete.
Triniti koledž je još jedna od najpoznatijih institucija grada. Osnovala ga je kraljica Elizabeta I u 16. vijeku. Nalazi se u srednjevjekovnom kompleksu, a poznat je po biblioteci koja ima oko 200.000 knjiga, a među njima primjerak Knjige Kelsa iz 7. vijeka, koja je ostala dobro očuvana, ali se može gledati samo na multimedijalnim ekranima.

Malo dalje od centra grada, nalazi se drugi najveći park u Evropi i naziva se Phoenix Park. U njemu su rezidencije ambasadora SAD, kao i predsjednika Irske, a interesantno je da je ovaj park i dom divljih jelena. U parku se nalazi i Zoološki vrt, kao i veliki sportski teren za polo. Idealno je mjesto za odmor, rekreaciju i piknik. Ako volite manje gužve, Stiven Green park je jedan od takvih parkova, ali i jedan od najljepših, a u blizini parka se nalazi i Džordžijanska četvrt (Georgian Quarter). Ovaj kvart je poznat po širokim vratima koja su na svakoj kući različito ofarbana tokom perioda od 100 godina u 18. i 19. vijeku kada su Irskom vladala uzastopno 4 kralja imena Džordž. Ako volite i šoping, prava ulica je Grafton, u kojoj se smjenjuju svi poznati svjetski brendovi, a u sporednim ulicama se nalaze manje radnje, zanati i antikvarnice.

Nakon, a i tokom obilaska grada, morate posjetiti neki od pabova, a izbor je veliki među oko 750 registrovanih u Dablinu. Pabovi su duša Dablina. Ima ih raznih, ali je za sve glavno da služe razne vrste piva i viskija, a uglavnom je tokom cijelog dana živa muzika sa tradicionalnim irskim pjesmama i popularnim svjetskim hitovima. U daljem tekstu ćemo pomenuti neke od najboljih u zemlji, a u Dablinu možete obići kvart Temple Bar gdje ćete naći veliki broj pabova i u koji god da svratite ne možete pogriješiti.

Gdje se služi dobro pivo, služi se naravno i dobra hrana, pa tako nemojte propustiti probati specijalitete poput Shepards’s pie (mljeveno meso pokriveno pire krompirom), Baked brie (slatki pohovani sir koji se slući sa medom ili sosom od brusnice), irski gulaš, ili lokalni specijalitet “Dublin Coddle” koji je mješavina pečene slanine i kobasice, sa lukom i krompirom. Ovo jelo se često jede u domovima Iraca, prije izlaska u pab, kao dobra podloga za pivo koje slijedi. Najpopularnije pivo je svakako Guniness, a nakon njega pivo Kilkenny, kao i Harp.
Shepard’s pie Baked brie Dublin Coddle
Istorija pravljenja piva u Irskoj je duga, i smatra se da je počela prije oko 5.000 godina kada je i počela poljoprivreda na ostrvu. Čak se i Sv. Patrik vezuje za legendu da je imao svog ličnog pivara po imenu Meskan. Upravo irski monasi su zaslužni za prvo veće unapređenje kvaliteta piva i kao vješti i iskusni travari u nedostatku hmelja na ostrvu, koristili su se raznim drugim biljkama, a najčešće slačicom.
Pivo se proizvodilo i u kućama, a kasnije su se razvijale i velike fabrike. Pilo se u velikim količinama, ali ne i previše kvalitetno pivo, a prelazak sa kvantiteta na kvalitet se desio sredinom 18. vijeka, odnosno 1756. godine kada je Artur Guinness iznajmio zemlju u Dablinu za svega 45 funti godišnje na 9.000 godina i osnovao fabriku piva Guinness. Kada je krenula, bila je jedna od 100 većih pivara u tom periodu, a početkom 19. vijeka u zemlji je bilo oko 200 većih pivara, od kojih je čak 55 bilo u Dablinu.

Zahvaljujući Guinness pivu, počele su da se mijenjaju navike Iraca kada je konzumacija alkohola u pitanju, jer se do tada masovno pio džin i viski koji su imali često i fatalne posljedice zbog pretjerane konzumacije, što je i potvrdilo udruženje ljekara sa izjavom da je svaki četvrti Irac umirao od alkohola krajem 19. vijeka. Kako je pivo imalo manji procenat alkohola, Vlada je smanjenjem poreza stimulisala prodaju piva i tako Guinness postaje nacionalno pivo, a sa dokova Dablina se širi u svijet. Krajem 19. vijeka je najveća pivara u Evropi, a već krajem I sv. rata Guinness postaje jedna od najvećih pivara u svijetu. Širenje Guinness piva na svim kontinentima značajno su omogućile i velike migracije stanovništva, posebno u SAD i Australiju, koji su upoznali stanovništvo sa ovim pivom.
Reklama je bila značajna za prodaju Guinness-a jer je predstavljan kao zdrav napitak koja jača imunitet i pobjeđuje nesanicu (u doba prehramene revolucije, ovakve reklame su bile česte jer nisu zakonski regulisane na vrijeme). Nastavilo se sa promocijom kao ljekovit za trudnice, kao popravljač raspoloženja, kao užina u pauzi od posla, a čak su reklame u Arfici glasile da utiče na potenciju i ima svojstvo afrodizijaka! Svoje mjesto je Guinness našao i u kuhinji, jer daje snagu i poboljšava ukus mnogih jela sa mesom i plodovima mora.
Obavezno morate posjetiti Pivaru Guinness. Trenutna cijena ulaznice je 20€ za odrasle osobe, i vrijedi svakog centa! Obilazak obuhvata zdanje od 7 spratova podignuto 1904 godine, i vodi kroz istoriju fabrike, proces proizvodnje, način reklamiranja, degustaciju i panoramski pogled sa vrha iz Gravity Bar-a.

Iako se pojam viskija vezuje za jednu zemlju koja je blizak susjed Irskoj, iskusni poznavaoci viskija znaju da Irci itekako umiju napraviti dobar viski. Tajne kvalitetne proizvodnje kriju se u tradiciji ovog naroda, ali i činjenici da se destilira tri puta. Destijacija se vrši samo po tradicionalnim metodama, u količinama od 750 hektolitara. Viski ima boju karamele i razređuje se sa destilovanom vodom kako bi dobio jačinu od 40% alkohola, jer prije razređivanja procenat alkohola je čak 90%. Irski viski leži u bačvama najmanje 3 godine, ima slađi i mekši ukus u odnosu na škotski i manje mijenja aromu tokom starenja. Za početak proizvodnje su kao i kod piva najzaslužniji monasi, a danas od 25 velikih operativnih destilerija, najpopularniji i najprodavaniji irski viski širom svijeta je Jameson.
Obilazak Irske

Za one koji prvi put dolaze u Irsku i imaju više dana na raspolaganju, najbolja ruta za upoznavanje zemlje je pravljenje kružne ture iz Dablina ka jugu. U zavisnosti od broja noćenja i dužine posjeta pojedinim mjestima, ruta traje od 7-10 dana. Navešćemo gradove u kojima bi trebalo noćiti, kao i lokacije koje možete usput i u okolini istih gradova vidjeti…
Vjerovatno smo svi gledali film “Braveheart”, i na oko sat vremena vožnje od Dablina nalazi se zamak Trim (okrug Meath) koji je služio kao filmska lokacija za veći dio scena. Irsko ostrvo je takođe poznato i po scenama iz filmova Star Wars, Harry Poter, Spašavanje redova Rajana, PS I love you i mnogih drugih..

Kilkenny (okrug Kilkenny)– udaljen je oko 2 sata od Dablina, i svojim znamenitostima poput Kilkenny zamka i drugih istorijskih građevina može vam ispuniti cijeli dan. U blizini se nalazi i par interesantnih lokaliteta poput Dunamore pećine i zamka Jerpoin Abbey iz 12. vijeka.
Kinsale (okrug Cork) – grad na južnoj obali Irske, do kojeg usput možete vidjeti neka od interesantnih mjesta poput Rock of Cashel (poznata kao i Stijena Sv. Patrika, sadrži kompleks dobro očuvanih srednjevjekovnih građevina koje pružaju odličan uvid u srednjevjekovnu kulturu i arhitekturu), Cahir zamak (iz 12. vijeka, jedan od najvećih i najbolje očuvanih zamaka u Irskoj, nalazi se na ostrvu u rijeci Suir), Blarney zamak (takođe očuvan i otvoren za posjete), primorskih gradova Cobh (poznat između ostalog kao poslednja luka Titanika) i Cork (drugi grad po veličini, sagrađen na rijeci Lee i centar grada se nalazi na ostrvu koji čine kanali ove rijeke, dok na istočnom kraju grada kanali se spajaju i čine drugu najveću prirodnu luku na svijetu). Takođe i grad Kinsale ima par zamaka koje možete posjetiti u samoj okolini grada.
Rock of Cashel Cahir zamak Cobh Kinsale
Kenmare (okrug Kerry) – možete ići dužom rutom zapadnim dijelom okruga Cork i ući u okrug Kerry u kojem se Kenmare nalazi i pritom možete obići poluostrva Mizen Hear ili Drusey Head koja zaista imaju spektakularan pejzaž i pogled na okean. Postoji i kraća ruta pri kojoj možete obići Blarney zamak i nastaviti dalje ka gradu Kenmare, ali taj put vodi kroz unutrašnjost okruga.

“Ring of Kerry”, put od oko 180km je jako popularna turistička tura gdje se možete provozati radi pejzaža, ali isto tako i planinariti, posjetiti sela, tvrđave, katedrale i crkve, kao i nacionalni park Killarney. Ovdje možete spoznati pravi smisao naziva “smaragdno ostrvo”, mada za tu zelenu boju trave, teško je naći pravu riječ u rječniku. Na trgovima grada Killarney igra se river dance, a najvažniji dio dana im je “Guinness time” odnosno pauza za ručak tokom posla. Veselu tradiciju Killarneya održavaju i gradići prsterna Kerry-a, pa je tako u Killorglinu nastao festival gdje se divlja koza kruniše za kralja na 3 dana.
Clare okrug – dalje put vodi preko grada Limerick, na zapadnoj obali Irske, koji leži na najvećoj rijeci Shannon. Brojne su znamenitosti koje možete vidjeti, a interesantno je da je u ovom gradu izmišljena irska kafa. Možete u blizini posjetiti i zamak Bunratty sa parkom Folk, i nastaviti ka sprektakularnim liticama Moher (Cliffs of Moher). Snažne vode Atlantskog okeana sa zapada zapljuskuju obalu Irske, i u vječitoj borbi vode i zemlje, nastale su savršeno izvajane spirale. Ime su dobili od stare irske riječi koja znači “srušeno utvrđenje”, mada isto nikada nije pronađeno na ovom području, ali mitovi i legende čine značajan dio kulture Irske. Litice su grandiozne, sa najvećom visinom od 214 metara i dužinom od 8km. U blizini je i NP Burren (u prevodu “krševito mjesto”), a noć možete provesti u nekom od manjih gradova poput Doolin, Lisdoonvarna ili Ballyvaughan.

Galway (okrug Galway) – poznat kao kulturološko srce Irske, zbog tradicije irskog jezika, običaja, plesa i muzike, pa je tako ovo jedan živahan grad, pun festivala i kulturnih dešavanja tokom godine, od kojih je najveći tokom ljeta – Galaway Arts Festival. Grad je poznat i po dobroj prilici za šoping, ali i po dobrom noćnom životu. Nedaleko od grada nalaze se najljepša ostrva Irske – Aranska ostrva, kojih je 3 i nose nazive: Inishmore, Inishmaan i Inisheer. Do ostrva se može stići ferijem iz ribarskog sela Rossaveel, nakon vožnje od 40 minuta. U okrugu Galway se često koristi irski jezik, a posebno je to izraženo na ovim ostrvima. Ipak, nećete imati problema da iznajmite bicikl i uživate u pejzažima koji se smjenjuju – zeleni pašnjaci ograđeni međama, na njima brojna stada krava i ovaca, a na obali i prilika da vidite foke. Priliku za odmor možete imati na Kilmurvey plaži. Naravno i na ostrvu je bilo raznih utvrđenja, a najpoznatije je Dun Aengus iz 12. vijeka.

Mnogi Irci, ali i doseljenici i turisti govore kako je ovo jedna od najboljih zemalja za život, samo kada bi bilo više sunca! Kako je okružena okeanom, Irska je i zemlja prelijepih pješčanih plaža, a iako nije sunčana zemlja, svakako se na plažama može uživati i izdvajamo neke od najboljih:
- Inch Beach – okrug Kerry – idealna za surfere
- Barleycove – okrug Cork – poznata po pješčanim dinama
- Dog’s Bay – okrug Galway – idealna za razne vrste vodenih sportova
- Inchydoney Beach – okrug Cork – najbolja surferska destinacija i najpoželjnija plaža za porodice
- Brittas Bay – okrug Wicklow – jedna od najpopularnijih plaža u okolini Dablina, na oko pola sata vožnje.
- Coumeenole Beach – okrug Kerry – plaža je dio atlantskog puta i jedna od plaža koja nudi sjajan pejzaž zbog litica koje je orkužuju.
- Keem Bay, Achill – okrug Mayo – najfotografisanija plaža zbog svoje tirkizne boje vode i lokacije među liticama
- Curracloe – okrug Wexford – ili “filmska plaža”. Brojni filmovi su ovdje snimani, a najpoznatiji je “Spašavanje redova Rajana”, na oko sat i po vožnje od Dablina.
Inch Dog’s Bay Brittas Bay Curracloe
Ako uživate u prirodi i posebnim rezervatima prirode, Irska ima 6 nacionalnih parkova, od kojih su po našoj predloženoj ruti moguće posjete za njih 5: pomenuli smo ranije NP Burren i NP Killarney, a sjeverno od Galawaya su NP Ballycroy i NP Connemara, dok je Wicklow Mountains u blizini Dablina, a šesti – NP Glenveaghm na sjeveru ostrva.
Festival Svetog Patrika
Festival Sv. Patrika je početkom 17. vijeka priznat kao zvanični religiozni praznični dan i u početku je to bio miran vjerski praznik, koji se održava svakog 17. Marta, na dan smrti Sv. Patrika, koji je jedan od najvećih svetaca u katoličkoj crkvi Irske. Sve do 1970. godine Irski pabovi nisu radili na ovaj dan, ali danas, modernim proslavama ovog praznika, posebno među Amerinakcima koji su “izmislili” većinu sada već tradicionalnih običaja, smatraju se parade, festivali, duge pijanke u pabovima, nošenje zelene boje i djeteline, a najveća parada se održava u Njujorku. Interesantno je da se u Južnoj Americi ovaj praznik najviše slavi u Argentini, a širom svijeta donosi prihod od preko 5 milijardi dolara.

Ipak, vjerovatno mnogi koji slave zapravo ne znaju da praznik simbolizuje dolazak hrišćanstva u Irsku, a slavi tradiciju, nasleđe i kulturu Iraca. Upravo iz ovog razloga, kao i zbog kreiranja raznih stereotipa o Ircima, smatra se da je praznik previše iskomercijalizovan i da ne oslikava na pravi način Irsku kulturu.
Kako je ipak u moderno doba festival vezan za pivo i pubove, izdvajamo deset najboljih pabova Irske, po nezavisnim recenzijama:
- Tigh Neachtain’s – Galway
- The Stag’s Head – Dablin
- Mutton Lane Inn – Cork
- The Temple Bar Pub – Dublin
- The Crown – Belfast
- The Brazen Head – Dublin
- Matt Molloy’s – Westport
- Michael Flannery’s Pub – Limerick
- Brennan’s Criterion – Bundoran
- Hargadon’s – Sligo
Mitovi, legende, tradicija
Irske legende i mitovi vuku korijene od uticaja keltske kulture. Jedan od prepoznatljivih simbola Irske, Irski krst je prema vjerovanju osmislio Sv. Patrik tokom perioda preobražavanja iz paganizma u hrišćanstvo i danas je to svjetski poznat simbol.
Poznat je izraz “srećan kao Irac”, koji se doduše ne bi mogao pripisati istorijskim dešavanjima ovog naroda koji nije baš imao toliko sreće. Međutim, ovaj izraz je nastao u SAD tokom perioda zlatne groznice, kada je veliki broj Iraca radio na nalazištima zlata, i tako su imali često priliku da se brzo obogate. Ovdje je zapravo preovladavao više težak rad i trud, ali kreiranjem raznih stereotipa o Ircima, ostalo je vjerovanje da imaju dosta sreće.

Razne su legende o vilenjacima, da su bili pomoćnici Deda Mraza, ili da su bili obućari koji tokom noći proizvode obuću za siromašne, pa i nekih priča da su vilenjaci nastali od vila, da vole da se provode i mnogo da piju. U slučaju da vilenjaka i ćup zlata ne nađete na kraju duge, probajte ga uhvatiti u noći Sv. Patrika, kako bi ispunio 3 želje, i potrebno prije svega da 100% vjerujete u vilenjake. Roditeljima ovo vjerovanje dođe kao prilika da umjesto uhvaćenog vilenjaka djeci ostave poklone ili umjesto njega ispune 3 želje. Ali ako poželite 4 želje, sve prethodno se poništava.

Kao djeca smo i mi tražili djeletine sa četiri lista, i zapravo je Irska zemlja odakle je ova priča počela, a opet radi pronalaženja sreće u životu. Djetelina je kod Sv. Patrika bila simbol Svetog Trojstva – Oca, Sina i Svetoga duha, a četvrti list ima značenje Božije milosti. Ako izuzmemo religijska vjerovanja, onda bi djetelina sa četiri lista imala simbol vjere, nade, ljubavi i naravno – sreće.

Instrument harfa, svoje mjesto u Irskoj kulturi nalazi oko VI vijeka nove ere, kada su gotovo svi klanovi imali bar po jednu osobu koja je svirala harfu i predstavljala svoj klan. Godine 1542. postala je simbol Kraljevine Irske, kasnije i 1922. godine na zastavi Republke Irske, sada i na grbu što je čini jedinom zemljom u svijetu koja ima muzički instrument kao nacionalni simbol, a čak je i na čuvenom Guinness pivu. Veliki broj irskih kompanija koristi harfu kao svoj logo, a možda će vam najpoznatija biti avio kompanija Ryanair.
Kada govorimo o muzici, moramo pomenuti i tradicionalni irski ples, koji vuče korijene iz 17. vijeka a popularizovan je globalno devedesetih godina 20. vijeka preko muzičke grupe Riverdance. U pitanju je stepovanje sa čvrstim držanjem gornjeg dijela tijela dok je akcenat plesa na radu nogu.
Odvojite vrijeme za ljude koje sretnete tokom putovanja, porazgovarajte sa njima, popijte pivo u nekom od pubova. Tako će vam Irska brzo prirasti za srce, čak toliko da će povratak u ovu zemlju biti samo pitanje vremena.
Zanimljivosti
- Kelti su prvi naselili prostor Irske oko 300 godine p.n.e i tokom perioda od 1.000 godina ostavili značajan trag u irskoj kulturi. Irski maternji jezik – gelski, koji danas govori oko 11% stanovništva najzastupljeniji je u gradovima Golvej, Kork, Keri i Vaterford.
- Irska je primila katoličko hrišćanstvo između III i V vijeka, i jedna je od zemalja koja je primila vjeru na miroljubiv način.
- Od 1962. godine, na dan Sv. Partika, rijeka u Čikagu se boji u zeleno.
- Plava boja je zapravo sve do 1798. godine bila zaštitna boja Irske, ali u jednom vojnom protestu 17. Marta na dan Sv. Partrika, vojnici su bili u zelenoj boji i od tada se usvaja nova boja kao zaštitni znak.
- Više od 40 miliona ljudi irskog porijekla živi u Americi, gotovo 8 puta više nego što ih je u Irskoj.
- Jedan od najstarijih barova na svijetu se nalazi u Irskoj, otvoren 900 godine, pod imenom “Sean’s Bar”
- Slovo “O” u irskim prezimenima znači “unuk od”…
- Na jednom izolovanom irskom ostrvu žive kenguri. Zapravo, tu su dospjeli zbog prenatrpanosti dablinskog Zoološkog vrta.
- Preko 50% stanovništva je mlađe od 28 godina, što čini Irsku zemlju sa velikom stopom nataliteta.
- Iako je Irska zemlja iz koje potiče Guinness pivo, najeće konzumenti ovog piva su Britanci, potom Nigerijci pa tek Irci.